Priopćenje za javnost Veleposlanstva Republike Azerbajdžan povodom 28. svibnja - Dana Republike.
28 svibnja 1918. donošenjem Deklaracije o neovisnosti osnovana je prva parlamentarna demokracija u muslimanskom svijetu - Azerbajdžanska Demokratska Republika. Suvereni teritorij Azerbajdžanske Demokratske Republike bio je 114 000 četvornih kilometara. Unatoč ozbiljnim unutarnjim i vanjskim izazovima proizašlim iz raspada carstva, Azerbajdžanska Demokratska Republika je uspjela uspostaviti učinkovite državne institucije, podržavajući prava svojih građana i stjecajući povjerenje međunarodne zajednice. Bilo je zajamčeno opće pravo glasa, uključujući pravo glasa žena.
Vlada je formirana na temelju odgovornosti i podjele vlasti, a azerbajdžanski parlament bio je demokratski izabran, višestranački i uistinu zastupničko zakonodavno tijelo, prvo takve vrste na cijelom muslimanskom istoku. U dvogodišnjem mandatu Republikom je upravljalo pet izvršnih kabineta, a Parlament je održao 155 sjednica i raspravljao o više od 240 prijedloga zakona. Još jednim vitalnim stupom procesa izgradnje države bilo je uspostavljanje Žalbenog vijeća, što je u stvari predstaljalo stvaranje modernog pravosudnog sustava, koji mogao kontrolirati ovlasti Parlamenta i Kabineta ministara.
Novoformirana Republika primarnom brigom je učinila obrazovanje, što na kraju rezultiralo osnivanjem Državnog sveučilišta Baku. Unatoč ekonomskim i političkim poteškoćama s kojima Republika bila suočena, ona je težila dugoročnom ulaganju u ljudski kapital osiguravajući stotinama mladih studenata stipendije za studiranje na vodećim europskim sveučilištima. Azerski je proglašen službenim jezikom, usvojeni su državna trobojnica i himna, uspostavljene su suvremeno kazalište i opera, tiskane su azerbajdžanske poštanske marke te izdana nacionalna azerbajdžanska valuta - Manat.
Kako je navedeno u Deklaraciji o neovisnosti, uspostavljanje prijateljskih odnosa sa svim narodima, posebno susjednim narodima i državama, određeno je kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Azerbajdžanske Demokratske Republike.
Prvi veliki proboj u diplomatskim odnosima dogodio se kada je parlamentarna delegacija Azerbajdžana otputovala u Pariz s glavnim ciljem – dobiti međunarodno priznanje Azerbajdžanske Demokratske Republike. Članovi delegacije na Pariškoj mirovnoj konferenciji impresionirali su strane dostojanstvenike svojim idejama o slobodi, pravu i pravdi. De-facto jednoglasno priznanje neovisnosti Azerbajdžana bilo je postignuto, a azerbajdžanska misija dobila poziv u Vrhovno vijeće Pariške mirovne konferencije. Nakon što priznanje bilo utvrđeno, vladin fokus usmjerio se prema izgradnji kompetentnog diplomatskog korpusa.
- godine, kada je Azerbajdžanska diplomacija poduzela svoje prve korake, nastale su diplomatske misije 16 država, koji su djelovali u Bakuu, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Italiju, Švedsku, Švicarsku, Belgiju, Iran, Poljsku i Ukrajinu. Diplomatske misije i generalni konzulat Azerbajdžanske Demokratske Republike uspostavljeni su u Turskoj, Iranu, Gruziji, Ukrajini, Armeniji i drugim zemljama.
Invazija boljševika u travnju 1920. neovisnost ADR-a je stavila van snage. Kao nasljednik Azerbajdžanske Demokratske Republike, Republika Azerbajdžan svoju neovisnost je obnovila 1991. Poteškoće s kojima se suočila Azerbajdžanska Demokratska Republika, uključujući armenske teritorijalne zahtjeve i rat protiv Azerbajdžana, geopolitičke spletke, društveno-ekonomske probleme zahvatili su i Azerbajdžansku Republiku, otkada je ona povratila svoju neovisnost 1991. godine.
Danas Republika Azerbajdžan kao neovisna, suverena i demokratska zemlja ostvaruje težnje i ideale Azerbajdžanske Demokratske Republike. Politike koje su se provodile razvijale su osjećaj nacionalnog identiteta oživljavajući duboka povijesna i kulturna sjećanja te usađujući čvrsto uvjerenje za očuvanje i jačanje neovisnosti i državnosti.
