Republika Azerbajdžan 8. studenog 2021. slavi Dan pobjede, koja je postala trijumf moći našeg naroda i našeg nacionalnog ponosa, što je od iznimne važnosti u smislu jačanja prestiža i budućeg razvoja naše države.

Kao rezultat Domovinskog rata, koji je započeo 27. rujna 2020. kao odgovor na provokaciju i još jednu vojnu agresiju Armenije i trajao 44 dana, Azerbajdžan je oslobodio svoje zemlje od okupacije. U skladu sa zahtjevima relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, kao i brojnih odluka i uredbi drugih međunarodnih organizacija, osiguran je teritorijalni integritet Azerbajdžana unutar njegovih međunarodno priznatih granica, a za oko milijun interno raselenih Azerbajdžanaca vraćena su prava na život u svojim domovima.

Kao rezultat 44 dana vojnih akcija pod vodstvom pobjedničkog vrhovnog zapovjednika predsjednika Ilhama Aliyeva, herojska azerbajdžanska vojska oslobodila je više od 300 naselja ispod pete osvajača, uključujući gradove Džebrail, Fizuli, Zangilan, Gubadli i Shushu, koja zauzima posebno mjesto u povijesti i kulturi azerbajdžanskog naroda. Na temelju Trilateralne izjave koju su 10. studenog 2020. potpisali čelnici Azerbajdžana, Rusije i Armenije, neprijateljstva su okončana, a Armenija je, priznajući vlastiti poraz, povukla svoje oružane snage iz regija Kelbadžar, Agdam i Lačin. Tako je sukob našao svoje rješenje vojno-političkim sredstvima.

Nakon rata Azerbajdžan je bio suočen s važnom zadaćom obnove i oživljavanja oslobođenih teritorija te njihovo razminiranje. Fokus ove aktivnosti je osigurati siguran i dostojanstven povratak u svoje domove azerbajdžanskih interno raseljenih osoba, čija su temeljna prava bila narušena desetljećima. U tom procesu, koji zahtijeva vrijeme, financijska sredstva i ozbiljne napore, Azerbajdžan nije sam, prijateljske zemlje i zemlje partneri zajedno s nama sudjeluju u preporodu oslobođenih teritorija. U narednim godinama mi ćemo svjedočiti povratku prvih interno raseljenih osoba svojim domovima.

Azerbajdžan je poduzeo odgovarajuće korake kako bi istražio nezakonite aktivnosti Armenije, provedene u okviru njezine gotovo 30-godišnje politike agresije, kršenja međunarodnog prava, ratnih zločina, uključujući urbicid, kulturocid i ekocid, te priveo odgovorne za ova kršenja pred međunarodni sud. Taj proces će se nastaviti i u kasnijoj fazi. Kažnjavanje počinitelja od posebnog je značaja sa stajališta osiguravanja pravičnosti i sprječavanja ponavljanja sličnih kaznenih djela u budućnosti.

Temelj strategije dugoročne vizije Azerbajdžana je osigurati trajni mir, razvoj i napredak. Uklanjanjem faktora okupacije svojih teritorija, Azerbajdžan je spreman normalizirati odnose s Armenijom na temelju strogog poštivanja načela međunarodnog prava, posebice principa suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti međunarodnih granica. Kako bi se u ovoj fazi osigurao budući mir i sigurnost u regiji, važno je u potpunosti provesti odredbe trilateralnih izjava, a Azerbajdžan očekuje od Armenije da adekvatno odgovori na korake koje je on poduzeo u tom smjeru.

Završetkom sukoba u regiji Južnog Kavkaza pojavila se nova stvarnost i svi bi trebali prihvatiti tu stvarnost. Armenija mora napraviti izbor između regionalne suradnje i promicanja nezakonitih i neutemeljenih teritorijalnih zahtjeva protiv svojih susjeda. Međunarodna zajednica u tom smislu mora odigrati pozitivnu ulogu i pozvati Armeniju da shvati kako alternativa miru ne postoji. Treba zaustaviti pokušaje da se izravno ili neizravno podržava revanšizam u Armeniji i njezino naoružavanje.  

8.studenog - Dan pobjede, kao slavna stranica u povijesti azerbajdžanskog naroda, trijumf je međunarodnog prava i pravednosti. Ovog značajnog dana mi s dubokim poštovanjem odajemo počast dragoj uspomeni na sve naše šehide, koji su dali svoje živote za neovisnost, suverenitet i integritet Azerbajdžana,.