Kao što je poznato, sustavno kršenje primirja od strane oružanih snaga Armenije, neprestana granatiranja pograničnih područja Republike Azerbajdžan, uključujući mjesta boravka civilnog stanovništva, uzrokuju smrt vojnog osoblja i civila. Armenske vojne provokacije na državnoj granici Azerbajdžana su u toku, a događaji posljednjih mjeseci postali su jasan dokaz tome.

   Kao rezultat ratnih zločina koje Armenija još uvijek nastavlja činiti, grubo se krše ljudska prava zajamčena međunarodnim dokumentima, uključujući Ženevske konvencije (1949), i taj trend se nastavlja.

     Sa žaljenjem napominjem da Armenija, koja nije napustila svoju agresivnu i osvajačku politiku, nastavlja provokacijske, rezultirajuće gubicima akcije u različitim smjerovima, kršeći time prekid vatre, čak i za vrijeme sadašnje pandemije, koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila u vezi sa širenjem koronavirusa novog tipa (COVID-19).

  Tako, počevši od podneva 12. srpnja 2020., jedinice armenskih oružanih snaga, opet grubo kršeći primirje, pucale su na položaje oružanih snaga Azerbajdžana i pokušale ofenzivu kako bi zauzele položaje u smjeru regije Tovuz koja graniči s Armenijom.

  Nepoštivanje od strane Armenije rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 822, 853, 874 i 884, rezolucija Opće skupštine UN-a o okupiranim teritorijima Azerbajdžana, usvojenim 2006. i 2008.godine, poziva UN-a, WHO-a i drugih utjecajnih međunarodnih organizacija u vezi s pandemijom, ignoriranje normi i načela međunarodnog prava, neprekidne agresivne i invazivne provokativne akcije od strane Armenije, koje grubo krše osnovna ljudska prava, uključujući pravo na život, stvaraju opasniju situaciju u regiji, a takve akcije međunarodne organizacije i miroljubive države trebale bi osuditi te prema Armeniji primijeniti ozbiljne sankcije.

  Treba posebno napomenuti da kršenje prekida vatre od strane okupacijske armenske vojske čak i tijekom pandemije i nastavak provokativnih akcija dodatno pogoršavaju životne uvjete ljudi koji žive u zoni sukoba. Vrijedi podsjetiti da je prije nekog vremena generalni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao na globalno primirje i u tom kontekstu zaustavio oružane sukobe i zaštitio prava izbjeglica i interno raseljenih osoba koje su postale njihove žrtve. Nesumnjivo, akcije Armenije, koja nastavlja oružane provokacije u uvjetima prekida vatre i pandemije, koji su postali globalni problem, zajedno s očiglednim nepoštivanjem međunarodnog prava i principa humanizma, također su znak nepoštivanja i zanemarivanja višenavedenog poziva generalnog tajnika UN-a Antonia Guterresa.

  Pozivam međunarodnu zajednicu, posebno ugledne međunarodne organizacije, uložiti odgovarajuće napore u poduzimanje potrebnih koraka i hitnih mjera za oslobođenje priznatih od UN-a okupiranih teritorija naše republike, odgovarajuću procijenu zločina koje je Armenija počinila u Azerbajdžanu i spriječavanje kršenja međunarodnog prava, te obnovu povrijeđenih, kao rezultat sukoba u Nagorno-Karabahu, temeljnih prava i sloboda naših sunarodnjaka.

Sabina Aliyeva

Povjerenik za ljudska prava

(Ombudsmen) Republike Azerbajdžan

13 srpnja 2020.

Apel je upućen generalnom tajniku UN-a, Vijeću sigurnosti UN-a, Visokom povjereniku UN-a za ljudska prava, Visokom povjereniku UN-a za pitanja izbjeglice, UN-ovom Vijeću za ljudska prava, čelnicima UNICEF-a, UNESCO-a, europske Unije, Vijeća Europe, OESS-a, međunarodnim i europskim institucijama ombudsmena, Asocijaciji ombudsmena Azije, Organizaciji islamske suradnje i Asocijaciji Ombudsmena država članica ove organizacije, Neovisnoj stalnoj komisiji za za ljudska prava pri Organizaciji islamske suradnje, Europskoj mreži ombudsmena za prava djece, Međunarodnom uredu za mir, ombudsmenima različitih zemalja i nacionalnim institucijama za ljudska prava, veleposlanstvima Republike Azerbajdžan u inozemstvu i stranih zemalja u našoj republici, dijasporskim organizacijama Azerbajdžana