Dana 26. veljače 2023. obilježava se 31. godišnjica užasnog genocida koji su oružane snage Armenije počinile u Khojalyju.

Tijekom višedesetljetne agresije Armenije na Azerbajdžan, jedan od najtežih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom i jedna od najtragičnijih stranica azerbajdžanske povijesti bio je genocid nad stanovništvom grada Khojaly, u kojem je prije sukoba živjelo više od 7000 ljudi.

U okviru armenske okupacijske politike, kao dio unaprijed smišljenog plana, prije genocida u Khojalyju, Azerbejdžanci su ubijani s posebnom okrutnošću, a nad njima su počinjeni masakri u naseljima kao što su Baganis Ayrim, Garadagli, Meshali, Karkijahan, Malibeyli i Garadaghli.

Od listopada 1991. grad Khojaly bio je u potpunom okruženju armenskih oružanih snaga. Tijekom noći s 25. na 26. veljače 1992., nakon masivnog topničkog bombardiranja, oružane snage Armenije uz pomoć 366. motorizirane streljačke pukovnije bivšeg SSSR-a, većinom sastavljene od Armenaca, okupirale su Khojaly.

Okupacijom je nasilno protjerano 5379 stanovnika grada. Mučki je ubijeno 613 osoba, među kojima 63 djece, 106 žena i 70 staraca. Zarobljeno je i uzeto kao taoce i mučeno 1275, a 487 ranjeno. Sudbina 150 zarobljenih, među kojima 68 žena i 26 djece i dalje je nepoznata. Akcije armenskih oružanih snaga razdvojile su obitelji. Potpuno je izbrisano 8 obitelji. 130 djece ostalo je bez jednog roditelja, a 25 djece bez oba roditelja.

Genocid u Khojalyju, neselektivno ubijanje civilnog stanovništva, bio je dio politike etničke mržnje, rasne diskriminacije i sustavnog nasilja koje je Armenija godinama provodila protiv Azerbajdžana na državnoj razini. Genocid u Khojalyju i drugi zločini koje je Armenija počinila tijekom svoje agresije na Republiku Azerbajdžan, uključujući ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, predstavljaju ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i prava ljudskih prava. To uključuje kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida; Konvencija protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja; Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije i drugi.

Do sada su nacionalna zakonodavna tijela 18 zemalja, kao i 24 države SAD-a, Organizacije islamske suradnje i Organizacije turskih država donijele niz rezolucija i odluka kojima osuđuju masakr civila u Khojalyju i karakteriziraju ga kao zločin protiv čovječnosti i čin genocida.

U svojoj presudi od 22. travnja 2010., Europski sud za ljudska prava došao je do važnog zaključka u vezi sa zločinima počinjenim u Khojalyu, osuđujući ponašanje onih koji su izvršili zločine kao “djela posebne težine koja mogu predstavljati ratne zločine ili zločini protiv čovječnosti”.

Prema međunarodnom pravu, države imaju odgovornost istražiti zločine poput onih koje su počinile armenske snage u Khojalyju i kazneno goniti počinitelje. Međutim, do danas nitko od odgovornih za zločine počinjene u Khojalyju nije procesuiran od strane Armenije.

Britanski novinar Thomas de Waal citirao je tadašnjeg armenskog ministra obrane i bivšeg predsjednika Serzha Sargsyana u znakovitom priznanju krivnje, “prije Khojalija, Azerbajdžanci su mislili da su ... Armenci ljudi koji ne mogu digli ruku na civilno stanovništvo. Uspjeli smo razbiti taj [stereotip]” (Thomas de Waal, Black Garden: Armenia and Azerbaijan through Peace and War (New York i London, New York University Press, 2003.), str. 172).

Namjerno gađanje azerbajdžanskog civilnog stanovništva nastavilo se tijekom vojnih operacija koje je Armenija provodila od 27. rujna do 10. studenog 2020. Namjerno gađanje civilnog stanovništva i civilne infrastrukture azerbajdžanskih gradova kao što su Ganja, Barda i Terter, koji se nalaze na znatnoj udaljenosti od ratne zone, Armenija je pribjegla istoj taktici terora kao što je imala 1992. Ovaj put uz upotrebu višecevnih raketnih sustava i kazetnog streljiva, Armenija je još jednom protuzakonito gađala i ubijala mirne azerbajdžanske civile.

Republika Azerbajdžan vjeruje da će stalne mjere koje se poduzimaju na nacionalnoj razini, kao i u okviru međunarodnog prava, služiti okončanju nekažnjivosti i privođenju pravdi odgovornih za teške zločine počinjene tijekom agresije Armenije na Azerbajdžan.

Mora postojati pravna ocjena genocida u Khojalyju i oni koji su počinili ovu strašnu tragediju trebaju dobiti odgovarajuću kaznu.

Urezujemo žrtve tragedije u Khojalyju u naše nacionalno sjećanje i odajemo počast njihovim sjećanjima. Počivajte u miru!