2016-04-03
Izjava Ministarstva vanjskih poslova Republike Azerbajdžan

2. travnja 2016. godine Armenija, ciljajući gusto naselena civilna područja u blizini linije fronta, otvorila je intenzivnu vatru teškog naoružanja na položaje azerbajdžanskih oružanih snaga duž linije dodira. Kao rezultat topničkih napada armenskih oružanih snaga brojni civili su ubijeni i teško ranjeni. Također je nanesena znatna šteta privatnoj i javnoj imovini.

Oružane snage Azerbajdžana su poduzeli potrebne protumjere u njegovim međunarodno priznatim granicama  s ciljem osigurati sigurnost civilnog stanovništva,  zaustaviti provokacije od strane Armenije i odvratiti nju od daljnjih akata agresije. Trenutno, situacija je i dalje napeta. Granatiranje azerbajdžanskih položaja duž linije dodira teškim oružjem, uključujući artiljeriju, se nastavlja.

Armenija, u pokušaju da ojača svoju tešku artiljeriju na okupiranim područjima, raspoređuje dodatne raketne i topničke snage i njezine vojni helikopteri intenzivno obavljaju letove između okupiranih teritorija i Armenije.

Tijekom proteklih godina takvi prekršaji i oružane provokacije od strane  Armenije napadanjem i ubijajanjem azerbajdžanskih vojnih osoba, kao i civila, uz korištenje minobacača, mitraljeza velikog kalibra i topništva, postali su sve učestaliji i nasilniji.

Očajni pokušaji Armenije za eskalaciju stanja na liniji fronta okriviti Azerbajdžan, ciljano je obmanjivanje i svojeg naroda i šire međunarodne zajednice.

Azerbajdžan je više puta skrenuo pozornost međunarodne zajednice na to da ilegalna prisutnost armenskih oružanih snaga na okupiranom području Azerbajdžana ostaje glavni uzrok eskalacije situacije te i dalje predstavlja prijetnju regionalnom miru i stabilnosti. Armenija dosljednim provokacijama i eskalacijom situacije, jačanjem svojeg vojnog naoružanja na okupiranim područjima, ilegalnim mijenjanjem demografskog, kulturnog i fizičkog karaktera oduzete zemlje, uključenjem u nezakonitu gospodarsku i druge aktivnosti, uključujući prebacivanje u ta područja armenskog stanovništva, sljeduje očiglednnom cilju aneksije azerbajdžanskih teritorija i konsolidiranja statusa quo, što je neprihvatljivo i neodrživo kao što su i izjavili predsjednici država, supredsjedatelji Minske  grupe OESS-a. Armenija također blokira sve inicijative supredsjedatelja Minske grupe OSCE-a, uključujući nedavne prijedloge ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, i time pokušava zaustaviti proces pregovora. To još jednom dokazuje da je službeni Erevan nije istinski zainteresiran u traženju političkog rješenja za oružani sukob.

Temeljna osnova za rješavanje sukoba navedena je u rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 822 (1993.), 853 (1993.), 874 (1993.) i 884 (1993.) i u rezolucijji Opće skupštine UN-a 62/243 (2008.) koji osuđuju upotrebu sile protiv Azerbajdžana i okupaciju njezinih područja te potvrđuju suverenitet i teritorijalni integritet Azerbajdžana i nepovredivost njegovih međunarodno priznatih granica. U tim rezolucijama UN je potvrdio da je regija Nagorno-Karabakh je neotuđivi dio Azerbajdžana i zatražio hitno, potpuno i bezuvjetno povlačenje okupatora sa svih okupiranih teritorija Azerbajdžana.  

Vojna okupacija teritorija Azerbajdžana ne predstavlja rješenje i nikada neće rezultirati političkim ishodom poželjnim za Armeniju. Što prije Armenija se pomiri s tom stvarnošću, to ranije će biti riješen sukob a zemlje i narodi u regiji će imati koristi od moguće suradnje i gospodarskog razvoja.

Azerbajdžan poziva međunarodnu zajednicu da zahtijeva iz Armenije prekid ilegalne okupacije azerbajdžanskih teritorija, povlačenje svojih postrojbi iz svih oduzetih zemalja i konstruktivno uključenje u proces pregovora u skladu sa zahtjevima odgovarajućih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a te normama i načelima međunarodnog prava.